24Sata – Nema ruku, ali svaki dan ide na posao biciklom – 11 kilometara
Mira je u petak osvojila treće mjestu na natječaju za najboljeg radnika u Hrvatskoj. Prijavila ju je jedna od mušterija, a Mira, tvrdi, nije točno ni znala o čemu se radi
Mira je lijevom rukom iz sve snage povukla masivnu, željeznu roletu na kiosku. Zagrmjelo je pola kvarta. Samo je dobacila: “Eh, zato Bog meni i nije dao drugu ruku. Znao je da ću sve moći i s jednom”.
Posjetili smo je na radnom mjestu, na kiosku Tiska u zagrebačkoj Kružićevoj ulici, preko puta Branimirove tržnice. Tamo radi već 15 godina, od ukupno 34 radnog staža. Na posao svaki dan putuje prastarim biciklom i to iz Sesveta, 11 kilometara. Treba joj 45 minuta. Vremenski uvjeti su joj , kaže, potpuno nevažni.
– Nikad mi nije smetala magla ili malo kiše ili vjetra. Obožavam se voziti na svom Pony biciklu. Polovan je, ali meni najdraži jer su mi ga prije dvije godine poklonile prijateljice – otkrila je Mira.
Nedavno joj se pokvario i odvela ga je mehaničaru. Ostavila ga je na nekoliko sati, a kad se vratila, na volanu je s desne strane vidjela da su joj ugradili nešto nalik drvenom zvonu samo je šupljina bila okrenuta prema onome tko vozi bicikl. Odmah je shvatila da bi u tu šupljinu trebala staviti ruku kako bi joj vožnja bila ugodnija.
– Kad sam vidjela, skoro sam se rasplakala. Nikad neću moći dovoljno zahvaliti tom mehaničaru na ovome što je učinio – skromno je rekla Mira.
Dovoljno je zadržati se dvije minute kraj njenog kioska da bi shvatili da se radi o omiljenoj personi cijelog Branimirca.
– Dobar dan ljepotani moji, jeste li ozdravili – obratila se Mira mladom paru koji je bio u prolazu. U kratkim su joj crtama ispričali cijeli svoj prethodni tjedan. Gospođica koja je potom došetala s psima, poželjela je kavu za van, ali je kod kuće zaboravila novce.
– Sunce moje, samo ti uzmi kavu, ja ću platiti, a ti ćeš novac donijeti sutra – tepala je Mira. A onda je prišao stariji gospodin i upitao može li joj čestitati. Nakon njega, čestitke su frcale sa svih strana. Mira je u petak osvojila treće mjestu na natječaju za najboljeg radnika u Hrvatskoj. Prijavila ju je jedna od mušterija, a Mira, tvrdi, nije točno ni znala o čemu se radi.
– Šokirala sam se shvativši da sam na trećem mjestu najzaposlenika u državi. Pa to je prekrasno – smijala se Mira. Rodila se bez čitave podlaktice desne ruke.
– Ne, nikad se nisam pitala zašto se baš meni to dogodilo. Nikad se čak nisam ni potrudila saznati koji je uzrok ovom hendikepu. Imam osjećaj da sam od početka prihvatila situaciju i nastojala kroz život koračati puna pozitive – objasnila je Mira koja je udana i ima troje djece, a svi su studenti.
Rodom je iz Iloka, a u Zagreb je došla za vrijeme rata. I u rodnom Iloku je radila na kiosku, a poslove je bez problem dobivala i u Zagrebu. Također na kioscima.
Top 15 Kandidata Glasaj O projektu Pravila sudjelovanja Galerija Kontakt
